Srbija pod opsadom hakera: Ko je sledeća meta i zašto niko više nije bezbedan?
Naša zemlja je, prema analizama bezbednosnih firmi, među državama sa velikim brojem malicioznih pokušaja napada putem e-mailova i zlonamernog koda, a količina pretnji raste iz godine u godinu, delom zato što napadači koriste sve sofisticiranije metode i jednu ogromnu globalnu radnu snagu botova, malvera i automatizovanih alata.
U Srbiji se hakerski napadi više ne dešavaju u senci, nego su postali svakodnevica koja pogađa i državne sisteme i obične građane. Od institucija i energetike do bankovnih računa i mobilnih telefona, pitanje više nije da li će neko biti meta, već koga i na koji način napadaju najčešće.
Državne institucije i javna infrastruktura
Veliki broj napada usmeren je upravo na državne sisteme, baze podataka, servise i državne web sajtove. Tokom nedavnih godina zabeleženi su pokušaji upada u sajtove ministarstava i baza podataka, a i veliki državni sistemi poput Republičkog geodetskog zavoda ili Elektroprivrede Srbije (EPS), postali su mete sofisticiranih cyber napada koji ciljaju da onemoguće pristup podacima, blokiraju sisteme ili ucene institucije ransom-softverom.
U jednom periodu predsednik Srbije je naveo da su državne institucije i servisi doživeli milione pokušaja cyber napada, pri čemu su neke javne službe pretrpele štetu i prekide u radu.
Energetski i infrastrukturni sistemi
Kritična infrastruktura poput energetskog sektora (EPS) bila je konkretna meta ransomware grupa koje se koriste malicioznim softverom da blokiraju pristup sistemima i potom traže otkup. Takvi napadi nisu samo računarski incident, oni utiču na realne usluge i mogu ugroziti funkcionisanje velikih delova društva.
Mala i srednja preduzeća
Iako nisu najveće mete po broju napada, mala i srednja preduzeća izložena su brzorastućem broju napada, naročito onih koji koriste zlonamerne programe maskirane kao legitimne aplikacije, fišing poruke ili malver koji ulazi kroz e-mailove i aplikacije za komunikaciju.
Obični internet korisnici i lični podaci
Za pojedince, fišing kampanje, pokušaji krađe lozinki i napadi na elektronsko bankarstvo su među najčešćim oblicima hakerskih aktivnosti. Broj fišing prevara (lažni linkovi, SMS poruke, e-mailovi koji imitiraju banke ili servise) u porastu je i često ciljaju da ukradu lozinke, pristup bankovnim računima ili lične podatke korisnika.
Stručnjaci kažu da je broj prevara i napada na aplikacije za bankarstvo značajno uvećan, jer kriminalci tako najbrže dolaze do finansijskih sredstava, a korisnici najčešće postanu žrtve kada nepoznate poruke prihvate kao legitimne.
Mediji i civilno društvo
Pored klasičnih finansijskih i infrastrukturnih ciljeva, novinari i organizacije civilnog društva su takođe bili meta sofisticiranih napada, uključujući i napade koji koriste napredni špijunski softver poput Pegasus spyware-a. Takvi napadi se često ne otkrivaju odmah i ciljaju da sakriju tragove ili da ometaju rad medijskih timova.
Na kraju, hakerski napadi u Srbiji pokazuju da digitalna bezbednost više nije tehničko pitanje, već pitanje svakodnevnog života i funkcionisanja društva. Najčešće mete nisu samo velike institucije, već i obični ljudi koji postaju ulazna tačka za ozbiljnije zloupotrebe. Upravo zato, svest, oprez i osnovna digitalna pismenost postaju prva linija odbrane u svetu u kome su napadi sve češći, a granice između online i stvarnog života gotovo izbrisane.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO:
Kineski osnovci zapanjili planetu